Sve o materijalu: umjetna vlakna

Materijal može biti izrađen od prirodnih ili umjetnih vlakana. Prirodna vlakna već smo obradili, ali ovaj put više o umjetnim.

Uvjerenje da su sva umjetna vlakna loša i sva prirodna vlakna dobra je pogrešno jer kvaliteta vlakana ovisi o različitim čimbenicama: odakle izvori sirovina, od proizvodnih procesa i kako utječu na okoliš i zajednicu.

 

Neka umjetna vlakna su po svojim svojstvima vrlo slična prirodnim vlaknima te su stoga vrlo udobna za nošenje. Također mogu biti prilično obnovljivi; ovisno o kemikalijama i procesnim sustavima koji se koriste tijekom procesa proizvodnje. Možemo jih podijeliti na one dobivene od prirodnih sirovina i one dobivene od sintetičkih sirovina.

 

 

UMJETNA VLAKNA IZ PRIRODNIH SIROVINA

 

Umjetna vlakna od prirodnih sirovina dobivaju se od prirodne celuloze iz različitih vrsta drveta. Po svojstvima su vrlo slična prirodnim vlaknima; upijaju, prozračna su i mekana.

 

 

 

VISKOZA

Viskoza je regenerirano celulozno vlakno proizvodeno kemijskim postupkom iz prirodne celuloze (najčešće dobivene od crnogoričnog drva kao i pamuka, konoplje, kukuruza, lana). Je 100% biorazgradiva. Po izgledu i dodiru podsjeća na svilu, ali je značajno jeftinija. Je ugodno mekana, gladka, tanka i vrlo lijepo pada. Zbog hladnoće je vrlo popularna ljeti. Više upija od pamuka, u mokrom je stanju manje jaka. Viskozna vlakna nisu previše elastična, zbog čega se viskozni materijali vole gužvati. Proizvodi se peru na nižoj temperaturi s deterdžentima za osjetlijivo rublje, ali nisu pogodni za sušenje u sušilici rublja. Budući da je viskoza izrađena od drvenih vlakana a prirodno je očuvana vodom suši se polako.

 

Provjeri tkanine i pletiva od viskoznih vlakana.

 

 

MODAL

Modal je regenerirano celulozno vlakno dobiveno iz celuloze različitih vrsta tvrdog drveta, poput bukve i hrasta. Proces proizvodnje gotovo je isti kao i kod viskoze, osim što modal prima malo više obrade, što ga čini jačim, lakšim i prozračnijim. Zbog nižih koncentracija natrijevog hidroksida koji se koristi u proizvodnji, on je i ekološkiji od viskoze. Po svojstvima je sličan viskozi; mekan je, upijajući, prozračan i ima lijep pad. Elastičan je, zbog čega se malo gužva, a tijekom pranja ne smanjuje se poput viskoze. U mokrom stanju je jači i stoga ne gubi oblik, što se ne može reći za viskozu. Ekološka alternativa je pamuku, jer se u njegovoj proizvodnji koristi manje vode. Mekan je na dodir i sličan pamuku, ali je za razliku od potonjeg, manje dlakav ili čupav. 100% je biorazgradiv.

 

Provjeri pletiva od modalnih vlakana.

 

 

LIOCEL (Tencel)

Liocel ili Lyocell je regenerirano celulozno vlekno s prisutnim polimerima, a izrađuje se na osnovi novih nanotehnologija na ekološki prihvatljiv način, pa se smatra obnovljivim vlaknima. Budući da se u proizvodnji koristi organska otopina umjesto natrijevog hidroksida, on je čak i ekološki prihvatljiviji od viskoze i modala, posljedično je i skuplji. Dobiva se iz celuloze različitih vrsta drveta uključujući brezu, hrast i eukaliptus. 100% je biorazgradiv. Po svojstvima je sličan svili, viskozi i pamuku; mekan je, lagan, dobro diše, dobro upija vlagu, ima lijep pad, ne gužva se i antibakterijski je. U usporedbi s pamukom, upija 50% više vlage, ima bolju toplotnu vodljivost, tvrđi je i posljedično ugodniji. Sva ta svojstva dobivaju se mikroskopskim kanalima između nano vlakana, koji reguliraju klimatska svojstva - apsorbiraju vlagu i izlučuju je na vanjskoj strani. proizvodi se peru na nižim temperaturama, sušenje u sušilici rublja nije poželjno. Liocel je također poznat pod robnom markom Tencel.

 

Provjeri tkanine iz liocelnih vlakana.

 

 

Viskoza, modal i liocel pogodni so za izradu različite modne odjeće kao što su ljetne haljine, tunike, bluze, majice i hlače, pidžame, donje rublje, jutarnji ogrtač, posteljina i slično.

 

 

CUPRO (bakrena vlakna)

Cupro odnosno bakrena vlakna su regenerirana celulozna vlakna otopljena u mješavini bakrovog oksida i amonijaka. Zbog sastave su bakrena vlakna usporediva s viskoznim; mekana su na dodir i upojna. Po svojstvima su slična svili i imaju lijep sjaj. Vlakna su elastična zato se materijal malo gužva.

 

 

ACETAT

Polazište za proizvodnju acetata je celuloza koja se tijekom obrade octenom kiselinom pretvara u acetatnu celulozu. Vlakna su vrlo mekana, gladka i imaju visok sjaj, a materijal ima lijep pad. Acetat se brzo suši, može biti malo naelektriziran te otporan je na plijesan, gljivice, mikroorganizme i bakterije. Dobro je otporan na svjetlost.

 

Material od acetatnih vlakana u naši je ponudi prvenstveno za podlaganje jakni i kaputa.

 

Provjeri tkanine od acetatnih vlakana.

 

 

 

UMJETNA VLAKNA IZ SINTETIČKIH SIROVINA

 

Umjetna vlakna iz sintetičkih sirovina dobivaju se iz sintetičkih polimera. Sintetička vlakna imaju sličnu strukturu kao prirodna vlakna ali se po svojstvima malo razlikuju. Njihova glavna prednost je to da se ne gužvaju, ne skupljaju i jako su jednostavna za održavanje.

 

POLIESTER

Poliesterska vlakna izrađena su od poliesterskog polimera reakcijom polikondenzacije. Zbog svojih svestranih svojstava zauzimaju najviše mjesto među sintetičkim vlaknima. Izolacijska svojstva poliestra ovise o finoći pređe. Vlakna su čvrsta i vrlo elastična, zato se teško gužvaju. Apsorpcija je vrlo niska, posljedica toga su dobro odvajanje vlage, brzo sušenje i statičnost materijala. U usporedbi s prirodnim vlaknima poliester loše diše ali prednost je što nije dlakav ili čupav. Poliesterska vlakna najotpornija su umjetna vlakna - kemijski i termički, protiv UV svjetla i protiv mikroorganizama. Mješamo ih s pamukom, vunom, viskozom i drugim vlaknima na taj način proširimo područje njegove uporabe.

Mješovite  tkanine koristimo za najrazličitije odjevne proizvode, za odjeću, čarape, bluze i košulje, haljine, kravate, zimsku odjeću, sportsku odjeću i slično.

 

Provjeri materijal od poliesterskih vlakana.

 

 

POLIAMID (Nylon)

Poliamidna vlakna su pored poliesterskih najvažnija kemijska vlakna od sintetičkih polimera. Izrađena su od poliamidnih polimera i kemijski su slični beljačevinskim vlaknima. Izvorno su bila poliamidna vlakna izrađena kao alternativa svili, tako da su vrlo mekana na dodir  i ugodna. Izuzetno su tvrda i u isto vrijeme elastična, pa se malo gužvaju. Trajnost vlakana je izuzetno dobra, osjetljiva su samo na UV svjetlost i suhu vročinu. Ovisi o obliku u kojem se vlakna prave ovisi hoće li odjeća biti topla ili ne. Apsorpcija je niska, ali poliamidna vlakna apsorbiraju najviše vlage među sintetičkim vlaknima. U usporedbi s poliestrom, poliamid se suši sporije i słabije diše ali je izdržljiviji. Najčešće se koristi u mješavini s drugim prirodnim i umjetnim materijalima. Najpoznatije trgovačko ime za poliamid je Nylon.

Poliamidna vlakna koriste se za izradu donjeg rublja, kupačih kostima, odjeće za slobodno vrijeme i slično.

 

Provjeri materijal od poliamidnih vlakana.

 

 

ELASTAN (spandex, Lycra, Creora)

Elastani su vlakna sastavljena od tvrdih i mekih dijelova, a svrstavamo ih među elastomere, a to su polimeri s izrazito elastičnim svojstvima. To znači da se vlakna nakon istezanja vraćaju u prvobitni položaj. Elastan daje materijalu elastičnost i pruža udobnost kod nošenja. Visoke temperature mogu s vremenom smanjiti elastičnost elastana, zato se preporučuje pranje i glačanje na nižim temperaturama. Elastan je također osjetljiv na UV svjetlost. Poznat je pod imenom spandex i trgovačkom markom Lycra, a odnedavno se na našem tržištu pojavila i marka Creora. 

Već 5% udjela elastana je dovoljno da se odjeća čvrsto prilagodi uz tijelo. U mješavini s drugim materijalima koristi se za izradu bodija, dresova, modne i sportske odjeće, donjeg rublja i slično.

 

Provjeri materijal s elastanom.

Za kupovine iznad 50€ je dostava besplatna